Pregled

Očekuje se da će kontinuirano velika geopolitička neizvjesnost i neizvjesnost povezana s politikama nepovoljno utjecati na gospodarski rast europodručja usporavajući očekivani oporavak. Tomu prethodi rast koji je bio malo slabiji od očekivanoga na kraju 2024. Vlada velika neizvjesnost povezana s domaćim politikama i trgovinskim politikama. Premda osnovne projekcije sadržavaju samo učinak novih carina na trgovinu između Sjedinjenih Američkih Država i Kine, pretpostavlja se da će negativni učinci neizvjesnosti u pogledu mogućih drugih promjena u globalnim trgovinskim politikama, osobito u odnosu na Europsku uniju, nepovoljno utjecati na izvoz i ulaganje europodručja. Procjenjuje se da će to, zajedno s kontinuiranim problemima povezanima s konkurentnošću, dovesti do daljnjeg smanjenja udjela europodručja na izvoznom tržištu. Unatoč tim nepovoljnim činiteljima i dalje postoje preduvjeti za ponovno jačanje rasta BDP‑a europodručja tijekom projekcijskog razdoblja. Očekuje se da će rast realnih plaća i zaposlenosti na tržištu rada koje je, unatoč normalizaciji, još snažno poduprijeti oporavak u kojem je potrošnja i dalje jedan od glavnih činitelja. Domaću potražnju trebalo bi potaknuti i ublažavanje uvjeta financiranja u skladu s tržišnim očekivanjima o budućem kretanju kamatnih stopa. Tržište rada trebalo bi ostati otporno: očekuje se da će stopa nezaposlenosti u prosjeku iznositi 6,3 % u 2025. te blago padati do 6,2 % u 2027. Unatoč strukturnim problemima koji i dalje postoje, očekuje se da će produktivnost tijekom projekcijskog razdoblja rasti usporedno sa slabljenjem utjecaja određenih cikličkih činitelja koji su je u posljednje vrijeme smanjivali. Općenito gledajući, očekuje se da će godišnji prosječni rast realnog BDP‑a iznositi 0,9 % u 2025. te da će se potom povećati i iznositi 1,2 % u 2026. i 1,3 % u 2027. U odnosu na makroekonomske projekcije stručnjaka Eurosustava iz prosinca 2024. izgledi za rast realnog BDP‑a revidirani su naniže za 0,2 postotna boda za 2025. i 2026., a nisu revidirani za 2027. Slabiji izgledi uglavnom proizlaze iz revizija naniže izvoza i, u manjoj mjeri, ulaganja zbog utjecaja neizvjesnosti, koji je snažniji nego što se pretpostavljalo, te očekivanja da će problemi povezani s konkurentnošću vjerojatno potrajati dulje nego što se očekivalo.^[1]

Ukupna inflacija mjerena HIPC‑om porasla je u proteklim mjesecima. Predviđa se da će se prvo neznatno smanjiti tijekom 2025. te potom dodatno smanjiti i zadržati na razinama oko ESB‑ova inflacijskog cilja od 2 % od prvog tromjesečja 2026. Na početku projekcijskog razdoblja pozitivni bazni učinci komponente energije i viša inflacija cijena hrane trebali bi uglavnom neutralizirati negativne učinke smanjenja inflacije mjerene HIPC‑om bez energije i hrane. Porast cijena energenata na prijelazu u 2025. godinu bit će obuhvaćen godišnjom stopom promjene cijena energije u 2025. Pretpostavlja se da će se cijene nafte i plina smanjivati u skladu s terminskim cijenama, ali stope inflacije cijena energije vjerojatno će tijekom cijelog projekcijskog razdoblja ostati pozitivne, premda niže od povijesnog prosjeka. Smatra se da će inflaciju cijena energije 2027. poticati uvođenje novih mjera za ublažavanje klimatskih promjena. Predviđa se da će inflacija cijena hrane rasti do sredine 2025., uglavnom potaknuta snažnim povećanjima cijena prehrambenih sirovina u posljednje vrijeme, te da će se potom smanjivati i u 2027. iznositi prosječno 2,2 %. Očekuje se da će se inflacija mjerena HIPC‑om bez energije i hrane početkom 2025. početi smanjivati kako učinci odgođenog ponovnog određivanja cijena budu slabjeli, kako se pritisci plaća budu smanjivali i kako se učinak prošlog pooštravanja monetarne politike bude i dalje prenosio na potrošačke cijene. Glavni doprinos smanjenju inflacije mjerene HIPC‑om bez energije i hrane trebalo bi dati smanjenje inflacije cijena usluga, koja je do sada bila relativno perzistentna. Općenito gledajući, predviđa se smanjenje inflacije mjerene HIPC‑om bez energije i hrane s 2,2 % u 2025. na 1,9 % u 2027. Trebalo bi se nastaviti smanjivanje rasta plaća sa sadašnjih još povišenih razina kako pritisci povezani s naknadom za inflaciju budu slabjeli. To bi, zajedno s očekivanim oporavkom rasta produktivnosti, trebalo dovesti do znatno sporijeg rasta jediničnih troškova rada. Zbog toga se predviđa da će se domaći cjenovni pritisci nastaviti smanjivati te da će se profitne marže oporavljati tijekom projekcijskog razdoblja. Očekuje se da će vanjski cjenovni pritisci, vidljivi iz uvoznih cijena, i dalje biti umjereni, pod pretpostavkom da trgovinske politike EU‑a u pogledu carina ostanu nepromijenjene. U odnosu na projekcije iz prosinca 2024. izgledi za ukupnu inflaciju mjerenu HIPC‑om revidirani su naviše za 0,2 postotna boda za 2025. zbog pretpostavki o višim cijenama energenata i deprecijaciji eura i neznatno naniže za 2027. zbog malo slabijih izgleda za komponentu energije na kraju projekcijskog razdoblja.

Najave povezane s trgovinskim i fiskalnim politikama nakon dovršetka ovih projekcija povećale su neizvjesnost povezanu s izgledima za gospodarski rast i inflaciju u europodručju.