Jačanje Europe: povećanje strateške autonomije uvođenjem digitalnog eura

Uvodna izjava člana Izvršnog odbora ESB‑a Piera Cipollonea pred Odborom za ekonomsku i monetarnu politiku Europskog parlamenta

Bruxelles, 8. travnja 2025.

Čast mi je danas biti ovdje kako bismo nastavili raspravu o digitalnom euru.

Mnogo je dobrih razloga za uvođenje digitalnog eura. Moje je mišljenje da postoji osnovno načelo koje ih povezuje: jačanje strateške autonomije Europe.

Danas bih želio govoriti o tome što strateška autonomija u svakodnevnim plaćanjima znači u praksi, uzimajući pritom u obzir ključnu ulogu gotovine i korist od digitalnog eura.

S obzirom na manje predvidljivo međunarodno okružje, vrijeme je za poduzimanje konkretnih koraka.

Plaćanja malih vrijednosti u sve su većoj mjeri digitalna.^[1] Potrošači se sve češće odlučuju za digitalna sredstva plaćanja u trgovinama i sve više kupuju na internetu, pri čemu u znatnom dijelu tih transakcija ovise o neeuropskim pružateljima usluga. Danas se stanovnici 13 država europodručja u plaćanjima na prodajnom mjestu oslanjaju isključivo na međunarodne kartične sheme ili mobilna rješenja.^[2] Čak i kada postoje nacionalne kartične sheme, za provedbu prekograničnih plaćanja u europodručju potrebno je njihovo povezivanje s međunarodnim kartičnim shemama (engl. co‑badging). U ne tako dalekoj budućnosti mogla bi se razviti ovisnost o drugim privatnim sredstvima plaćanja, na primjer stranim stabilnim kriptovalutama (engl. stablecoin).

Pretjerano oslanjanje na strane pružatelje usluga slabi našu otpornost i ugrožava našu monetarnu suverenost,^[3] iz čega proizlazi goruća potreba za digitalnim eurom. Ne budemo li djelovali, izložit ćemo se velikim rizicima, ali i propustiti veliku priliku.

Ključna uloga gotovine u financijskoj uključenosti i otpornosti

Unatoč brzoj digitalizaciji plaćanja malih vrijednosti gotovina je i dalje temelj europskog financijskog sustava i trenutačno je naše jedino suvereno sredstvo plaćanja.

Kontinuirano snažna potražnja za gotovinom^[4] pokazuje da ona mora ostati praktično, sigurno i općeprihvaćeno sredstvo plaćanja i pohrane vrijednosti.

Gotovinom se postiže financijska uključenost. No ona ima ključnu ulogu i u održavanju otpornosti naših platnih sustava i gospodarstava. U kriznim vremenima, primjerice tijekom kibernetičkih napada ili nestanka električne energije, gotovina je pouzdana zamjenska mogućnost. Vidjeli smo to i tijekom prirodnih katastrofa koje su pogodile dijelove europodručja prošle godine.

Eurosustav se stoga predano zalaže za to da gotovina ostane široko dostupno i prihvaćeno sredstvo plaćanja za sve stanovnike Europe. Provodimo sveobuhvatnu gotovinsku strategiju^[5] i u tijeku je postupak redizajniranja euronovčanica kako bi bile prikladne za budućnost.

Nadalje, ESB pozdravlja prijedlog uredbe kojom se uređuje status euronovčanica i eurokovanica kao zakonskog sredstva plaćanja. Kao što objašnjavamo u mišljenju ESB‑a, u uredbi bi se trebalo jasno zabraniti trgovcima na malo i pružateljima usluga da ex ante jednostrano isključe gotov novac kao način plaćanja. Osim toga, uredbom bi se državama članicama trebalo omogućiti da od bankarskog sektora zahtijevaju pružanje osnovnih gotovinskih usluga klijentima iz privatnog i korporativnog sektora te mogućnost jednostavnog podizanja i polaganja gotovog novca u eurima u cijelom europodručju.^[6]

Potreba za jačanjem strateške autonomije Europe u digitalnim plaćanjima u geopolitičkom okružju koje se mijenja

No istodobno Europljanima moramo pružiti sigurno i pouzdano digitalno sredstvo plaćanja koje bi bilo dopuna gotovini i omogućilo glavne prednosti gotovine i u digitalnoj sferi. Zbog sve veće sklonosti digitalnim plaćanjima sve je više primjera uporabe za koje prihvaćanje i dostupnost gotovine nisu rješenje. Na primjer, više od trećine malih transakcija čine kupnje na internetu, na kojem se ne može plaćati gotovinom a često nije moguće ni plaćanje europskom platnom uslugom^[7], što znači da se moramo oslanjati na neeuropske platne sustave. To je strukturni nedostatak koji moramo otkloniti.

Europa si ne može priuštiti pretjerano oslanjanje na strana rješenja za plaćanja jer to znači da u uvjetima povećanih geopolitičkih napetosti ovisimo o tuđoj dobroj volji. Već je vrlo jasno da moramo hitno djelovati kako bismo očuvali obrambenu i energetsku autonomiju. No jednako hitno moramo zaštititi svoju autonomiju u osnovnim uslugama kao što su svakodnevna plaćanja. Bez nje ranjivi smo u odnosu na geopolitičke opasnosti i postoji rizik da ćemo izgubiti monetarnu suverenost. Nedavna međunarodna događanja potvrđuju te rizike.

U međuvremenu naše oslanjanje na strane pružatelje platnih usluga slabi naš gospodarski potencijal i našu konkurentnost. Zbog rascjepkanog platnog tržišta europski pružatelji platnih usluga često nisu dovoljno veliki da bi pružali usluge u cijelom EU‑u. To je od koristi neeuropskim pružateljima usluga koji mogu nuditi usluge u cijeloj Europi i šire.

Nadalje, rascjepkanost našeg tržišta ima veliku cijenu. No to je nešto što možemo promijeniti. Mi odlučujemo o tome koliko bi ujedinjeno naše platno tržište trebalo biti.

Iz podataka je vidljivo da se tržišni udio domaćih kartičnih shema smanjuje u cijeloj Europi^[8] te da međunarodne kartične sheme naplaćuju velike naknade europskim bankama i trgovcima.^[9]

Zbog sve veće popularnosti digitalnih novčanika kao što su PayPal ili Apple Pay europske banke izložene su daljnjem odljevu naknada i podataka.

Nedavne mjere koje je nova američka administracija poduzela radi promicanja kriptoimovine i stabilnih kriptovaluta osiguranih američkim dolarima izazivaju zabrinutost za europsku financijsku stabilnost i stratešku autonomiju. Osim daljnjih gubitaka naknada i podataka, te bi mjere mogle dovesti i do premještanja eurskih depozita u SAD i dodatnog jačanja uloge dolara u prekograničnim plaćanjima. Istodobno privatna poduzeća sve spremnije prihvaćaju plaćanja kupaca u stabilnim kriptovalutama, što bi moglo imati dalekosežne posljedice za monetarnu suverenost.^[10]

S obzirom na te izazove, moramo uspostaviti javno‑privatno partnerstvo kako bismo zadržali svoju suverenost. Digitalni euro, kao suvereno europsko sredstvo plaćanja koje se zasniva na zakonodavstvu EU‑a, bio bi temelj tog partnerstva.

Digitalni euro omogućio bi europodručju da zadrži kontrolu nad svojom financijskom budućnošću. Pružilo bi se sigurno i općeprihvaćeno rješenje za digitalna plaćanja koje bi bilo prikladno za sve primjere uporabe i, što je najvažnije, kojim bi se upravljalo na europskoj razini. Time bi se smanjila naša ovisnost o stranim pružateljima usluga. Osim toga, ograničila bi se mogućnost da strane stabilne kriptovalute postanu uobičajeno sredstvo razmjene u europodručju.^[11]

Uvođenjem digitalnog eura europskim bi se potrošačima pružilo jednostavno i sigurno rješenje za digitalna plaćanja čija je osnovna uporaba besplatna i koje zadovoljava sve njihove potrebe za plaćanjima u cijelom europodručju te jamči njihovu privatnost.^[12] Nadalje, europski trgovci zaštitili bi se od pretjerano velikih naknada međunarodnih kartičnih shema te bi u pregovorima o tim naknadama mogli postići bolje uvjete.^[13]

Osim toga, digitalni euro mogao bi se rabiti izvanmrežno, što znači da bi naša svakodnevna plaćanja postala otpornija jer bi se potrošači i trgovci mogli služiti digitalnim eurom i bez internetske veze.

Važno je istaknuti i to da bi digitalni euro europskim pružateljima platnih usluga omogućio da ponovno posluju autonomno.^[14] On ne bi konkurirao privatnim inicijativama, već bi iskoristio učinak sinergija i omogućio privatnim inicijativama da se lakše prošire u cijelom EU‑u. To bi pomoglo u prevladavanju prepreka koje su dovele do trenutačne rascjepkanosti.

Primjer tih sinergija bilo bi integrirano rješenje koje bi omogućilo privatnim inicijativama da zahvaljujući zajedničkim standardima digitalnog eura pružaju usluge u cijelom europodručju i učinkovito obuhvate sve primjere uporabe.

To bi značilo da pojedinci ne bi morali tražiti alternativna, strana rješenja za plaćanja. Europske banke mogle bi zadržati klijente i dobiti odgovarajuću naknadu za svoje usluge.

Svijet plaćanja brzo se mijenja. Zato je sada ključno nastaviti s donošenjem zakonodavstva o digitalnom euru.

Posljedice nedjelovanja sve su očitije. Nedjelovanje bi moglo dovesti do gubitka kontrole nad našom financijskom infrastrukturom, većeg oslanjanja na strane sustave i mogućih poremećaja u našim bankovnim i kreditnim sustavima. Odgađanje uvođenja digitalnog eura usporilo bi zajednički odgovor europskog javnog i privatnog sektora na te rizike. Europski stanovnici pouzdaju se u nas i očekuju da Europi omogućimo da ne bude tek puki promatrač promjena, nego da ih predvodi.

Projekt digitalnog eura dobro napreduje

Sada ću se osvrnuti na tehnički napredak našeg projekta.

Pravni okvir ima glavnu ulogu u tome kako će digitalni euro funkcionirati, uključujući njegov status zakonskog sredstva plaćanja i zaštitu privatnosti korisnika. Projekt digitalnog eura napreduje prema planu i bližimo se kraju pripremne faze.^[15]

U suradnji s tržišnim sudionicima sastavljamo pravilnik o digitalnom euru, koji se sastoji od jedinstvenog skupa pravila, standarda i postupaka za plaćanja digitalnim eurom.^[16] Pitali ste me kakve bi koristi digitalni euro imao za privatni sektor. Pravilnik će omogućiti europskim pružateljima platnih usluga da prošire svoje usluge u cijelom europodručju služeći se otvorenim standardima digitalnog eura i zahvaljujući statusu digitalnog eura kao zakonskog sredstva plaćanja. Kada suzakonodavci donesu zakonodavstvo, moći će se dovršiti standardi i tržišni sudionici moći će se njima služiti čak i prije mogućeg izdavanja digitalnog eura.^[17] To znači da će prednosti biti brže dostupne i trgovcima i potrošačima. Tijekom ovog tjedna objavit ćemo najnovije informacije o napretku koji smo ostvarili u izradi pravilnika.

U oblikovanju digitalnog eura iznimno je važno da bude zajamčena stabilnost financijskog sustava. Znamo da vam to pitanje izaziva zabrinutost i ističem da nam je održavanje financijske stabilnosti jedan od glavnih prioriteta. Kao što sam spomenuo pri našem posljednjem susretu, trenutačno razvijamo metodologiju koja bi bila čvrsta analitička osnova za određivanje ograničenja držanja digitalnih eura.^[18] Metodologija se temelji na trima stupovima spomenutima u nacrtu zakonodavnog akta o digitalnom euru: uporabljivost, monetarna politika i financijska stabilnost. U njezinoj izradi služimo se povratnim informacijama koje smo dobili od svih tržišnih dionika a cilj nam je objaviti rezultate tijekom ljeta. Preliminarni nalazi već upućuju na zaključak da se uporabom digitalnog eura za svakodnevna plaćanja neće naštetiti financijskoj stabilnosti, nadzoru banaka ni monetarnoj politici.

Vjerojatnije je da će ovaj javno-privatni projekt za obnovu europske autonomije na području plaćanja malih vrijednosti uspjeti ako se njime potiču i inovacije, kao što su neki od vas već spomenuli. Prošlog listopada stoga smo objavili poziv za iskazivanje interesa kako bismo uspostavili partnerstva za inovacije povezane s digitalnim eurom.^[19] Glavni je cilj eksperimentirati s uvjetnim plaćanjima i drugim primjerima inovativne uporabe. Na primjer, razmatramo mogućnost plaćanja usluge samo ako se usluga pruži, čime bi se izbjegli dugotrajni i neizvjesni postupci povrata novca.

Odziv je bio velik: približno stotinu pripadnika različitih tržišnih sektora pokazalo je zanimanje za daljnje eksperimentiranje s novim primjerima uporabe i tehnološkim rješenjima.^[20] Od partnerstava za inovacije u konačnici će imati koristi svi pružatelji usluga digitalnog eura kao i svi njegovi korisnici. Dok će pružatelji usluga digitalnog eura moći proširiti svoju bazu klijenata i prihoda, korisnicima će se ponuditi inovativne mogućnosti plaćanja.

Dobro napreduju i tehničke aktivnosti povezane sa zaštitom privatnosti, funkcijom izvanmrežnog plaćanja i operativnom otpornošću. Valja spomenuti i postupak nabave u svrhu sklapanja okvirnih sporazuma s mogućim budućim pružateljima usluga digitalnog eura, koji je u tijeku.^[21]

Naposljetku, provodimo sveobuhvatno istraživanje o korisničkom iskustvu kako bismo stekli spoznaje o preferencijama korisnika koje možemo primijeniti jer želimo da im digitalni euro donese jasne prednosti.^[22] To je istaknuto i u nedavnoj rezoluciji Europskog parlamenta o Godišnjem izvješću ESB‑a.^[23]

Zaključak

Dopustite mi da vam za kraj uputim još nekoliko riječi.

Vrijeme je za djelovanje. Želimo li povećati otpornost na moguće poremećaje i preokrenuti trend sve veće ovisnosti o stranim poduzećima, žurno je potreban napredak u donošenju uredbe o digitalnom euru i uredbe o statusu gotovine kao zakonskog sredstva plaćanja.

Od samog početka projekta digitalnog eura naglašavamo važnost strateške autonomije Europe.^[24] Dobra je vijest da se i suzakonodavci i ESB posljednjih godina intenzivno bave tim pitanjem.

Riječ je o javno-privatnom, zajedničkom europskom projektu, za čiju ste provedbu ključni vi kao suzakonodavci. Sada je trenutak da se postigne europska strateška autonomija na važnom području plaćanja.

Za uspjeh digitalnog eura potrebno je pouzdano zakonodavstvo usmjereno na budućnost. ESB je spreman poduprijeti zakonodavne rasprave pružanjem tehničkih informacija. Svakako ćemo vas nastaviti obavještavati o napretku koji ostvarujemo.

U svijetu koji se brzo mijenja pokažimo svim Europljanima da se izravno suočavamo s izazovima, štitimo našu valutu i jamčimo slobodan izbor načina plaćanja.

Hvala na pozornosti.