Mogućnosti pretraživanja
Početna stranica Mediji Objašnjenja Istraživanje i publikacije Statistika Monetarna politika €uro Plaćanja i tržišta Zapošljavanje
Prijedlozi
Razvrstaj po:
  • PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

ESB poduzima daljnje korake u uključivanju klimatskih promjena u svoje operacije monetarne politike

4. srpnja 2022.

  • ESB će, u skladu sa svojim klimatskim planom djelovanja, uzeti u obzir klimatske promjene u kupnjama korporativnih obveznica, okviru za kolateral, zahtjevima za objavljivanje informacija i upravljanju rizicima.
  • Mjere se uvode kako bi se smanjili financijski rizici povezani s klimatskim promjenama u bilanci Eurosustava, potaknula transparentnost i poduprla zelena tranzicija gospodarstva.
  • Mjere će se redovito preispitivati kako bi se provjerilo jesu li primjerene i usklađene s ciljevima Pariškog sporazuma i ciljevima EU‑a o postizanju klimatske neutralnosti.

Upravno vijeće Europske središnje banke (ESB) odlučilo je poduzeti daljnje korake u uključivanju pitanja povezanih s klimatskim promjenama u okvir Eurosustava za monetarnu politiku. Odlučilo je prilagoditi držanja korporativnih obveznica u portfeljima Eurosustava koji se drže za potrebe monetarne politike i okvir Eurosustava za kolateral, uvesti zahtjeve za objavljivanje informacija povezanih s klimatskim promjenama i poboljšati praksu upravljanja rizicima u Eurosustavu.

Te su mjere potpuno u skladu s glavnim ciljem Eurosustava, odnosno održavanjem stabilnosti cijena. Uvode se kako bi se u većoj mjeri uzeli u obzir financijski rizici povezani s klimatskim promjenama u bilanci Eurosustava i, u vezi s našim sekundarnim ciljem, podržala zelena tranzicija gospodarstva u skladu s ciljevima EU‑a o postizanju klimatske neutralnosti. Osim toga, njima se potiču poduzeća i financijske institucije na veću transparentnost o njihovim emisijama ugljika i na smanjivanje tih emisija.

»Ovim se odlukama naša opredijeljenost za borbu protiv klimatskih promjena pretvara u djelovanje«, rekla je predsjednica ESB‑a Christine Lagarde. »U sklopu svojih ovlasti poduzimamo daljnje konkretne korake kako bismo uključili klimatske promjene u svoje operacije monetarne politike. Nastavit ćemo razvijati svoj klimatski plan i s vremenom ćemo poduzeti daljnje korake kojima ćemo u još većoj mjeri uskladiti svoje aktivnosti s ciljevima Pariškog sporazuma.«

Donesene su odluke o sljedećim mjerama:

  • Držanja korporativnih obveznica: Eurosustav namjerava postupno dekarbonizirati svoja držanja korporativnih obveznica u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma. Stoga će prilagoditi sastav tih držanja u korist izdavatelja s boljim rezultatima na području klime tako što će reinvestirati velike dospjele iznose koji se očekuju tijekom sljedećih godina. Bolji rezultati na području klime mjerit će se kao manje emisije stakleničkih plinova, ambiciozniji ciljevi smanjenja emisija ugljika i bolje objavljivanje informacija povezanih s klimatskim promjenama.
    Prilagodba sastava držanja u korist vrijednosnih papira koje su izdala poduzeća s boljim rezultatima na području klime znači da će se udio te imovine u bilanci Eurosustava povećati u usporedbi s udjelom vrijednosnih papira koje su izdala poduzeća sa slabijim rezultatima na području klime. Cilj je smanjenje financijskih rizika povezanih s klimatskim promjenama u bilanci Eurosustava. Time se ujedno potiču izdavatelji da poboljšaju objavljivanje informacija i smanje emisije ugljika.
    ESB očekuje da će se te mjere primjenjivati od listopada 2022. Dodatne pojedinosti bit će objavljene prije početka primjene. ESB će redovito objavljivati informacije povezane s klimatskim promjenama u vezi s držanjima korporativnih obveznica od prvog tromjesečja 2023.
    U svakom slučaju, o obujmu kupnji korporativnih obveznica i dalje će se odlučivati isključivo u skladu s monetarnom politikom i njihovom ulogom u postizanju ESB‑ova inflacijskog cilja.
  • Okvir za kolateral: Eurosustav će ograničiti udio vrijednosnih papira koje su izdali subjekti s velikim ugljičnim otiskom i koje kao kolateral mogu založiti pojedinačne druge ugovorne strane kada pozajmljuju od Eurosustava. Novim se ograničenjima nastoje smanjiti financijski rizici povezani s klimatskim promjenama u kreditnim poslovima Eurosustava. Eurosustav će isprva primjenjivati ta ograničenja samo na utržive dužničke instrumente koje su izdala poduzeća izvan financijskog sektora (nefinancijska društva). Nova ograničenja mogla bi se primjenjivati i na neke druge kategorije imovine kada se kvaliteta podataka povezanih s klimatskim promjenama poboljša. Ograničenja bi se trebala početi primjenjivati prije kraja 2024. ako se dotad stvore tehnički preduvjeti. Kako bi se banke i ostale druge ugovorne strane potaknule na pravodobne pripreme, Eurosustav će provesti testiranja ograničenja prije njihove provedbe. Više pojedinosti, uključujući vremenski okvir, bit će pravodobno objavljeno.
    Osim toga, Eurosustav će od ove godine uzimati u obzir rizike povezane s klimatskim promjenama pri preispitivanju korektivnih faktora koji se primjenjuju na korporativne obveznice založene kao kolateral. Korektivnim faktorima smanjuje se vrijednost kolaterala na osnovi njegove rizičnosti.
    U svakom slučaju, zahvaljujući svim mjerama bit će dostupno više nego dovoljno kolaterala za daljnju djelotvornu provedbu monetarne politike.
  • Zahtjevi za objavljivanje informacija povezanih s klimatskim promjenama u vezi s kolateralom: Eurosustav će kao kolateral u svojim kreditnim poslovima prihvaćati isključivo utrživu imovinu i kreditna potraživanja poduzeća i dužnika koji su usklađeni s direktivom o korporativnom izvještavanju o održivosti (od trenutka kada se ta direktiva bude potpuno provodila). Budući da je provedba te direktive odgođena, očekuje se da će se novi kriteriji prihvatljivosti primjenjivati od 2026.
    Taj će se zahtjev primjenjivati na sva poduzeća obuhvaćena direktivom o korporativnom izvještavanju o održivosti. Njime će se pridonijeti poboljšanju objavljivanja informacija i kvaliteti podataka za financijske institucije, ulagače i civilno društvo.
    Kako bi se dionici potaknuli na rano usklađivanje s novim pravilima, ESB će provesti testiranja godinu dana prije provedbe te mjere.
    Međutim, znatan dio imovine koja se može založiti kao kolateral u kreditnim poslovima Eurosustava, na primjer vrijednosni papiri osigurani imovinom i pokrivene obveznice, nisu obuhvaćeni direktivom o korporativnom izvještavanju o održivosti. Kako bi se i za tu imovinu na odgovarajući način procijenili financijski rizici povezani s klimatskim promjenama, Eurosustav podupire bolje i usklađeno objavljivanje podataka povezanih s klimatskim promjenama u vezi s tom imovinom i, djelujući kao katalizator, blisko surađuje s nadležnim tijelima kako bi takvo objavljivanje informacija postalo praksa.
  • Procjena rizika i upravljanje njima: Eurosustav će poboljšavati svoje alate i sposobnost za procjenu rizika kako bi se rizici povezani s klimatskim promjenama u većoj mjeri uzeli u obzir. Na primjer, iz ESB‑ove analize vidljivo je da sadašnji standardi objavljivanja informacija, unatoč napretku koji su ostvarile agencije za kreditni rejting, još nisu zadovoljavajući.
    Kako bi se poboljšala vanjska procjena rizika povezanih s klimatskim promjenama, Eurosustav će poticati agencije za kreditni rejting da budu transparentnije u vezi s načinom na koji uključuju klimatske rizike u svoje rejtinge te da budu ambicioznije u zahtjevima za objavljivanje informacija o klimatskim rizicima. Eurosustav je u bliskom dijalogu s nadležnim tijelima s tim u vezi.
    Osim toga, Eurosustav je postigao dogovor o skupu zajedničkih minimalnih standarda uključivanja rizika povezanih s klimatskim promjenama u rejtinge internih sustava nacionalnih središnjih banaka za kreditnu procjenu. Ti će standardi stupiti na snagu do kraja 2024.

Upravno vijeće u sljedećem će razdoblju redovito preispitivati sve gornje mjere. Procjenjivat će njihove učinke i prilagoditi ih ako bude potrebno: 1) kako bi potvrdilo da i dalje ispunjavaju ciljeve monetarne politike, 2) kako bi, u okviru svojih ovlasti, postiglo da odgovarajuće mjere i dalje podupiru postupnu dekarbonizaciju u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma i ciljevima EU‑a o postizanju klimatske neutralnosti, 3) kako bi odgovorilo na buduća poboljšanja podataka o klimatskim promjenama i modeliranja klimatskog rizika te regulatorne promjene i 4) kako bi, u okviru zadaće održavanja stabilnosti cijena, odgovorilo na dodatne ekološke izazove.

Poduzeća i vlade moraju pridonijeti odgovoru na klimatske rizike tako što će poboljšati objavljivanje informacija i postupati u skladu s preuzetim obvezama smanjenja emisija ugljika.

Gornje odluke dio su klimatskog plana djelovanja koji je objavljen u srpnju 2021. ESB provodi aktivnosti u skladu s klimatskim hodogramom, ali one će se možda morati prilagoditi eventualnim promjenama vremenskog okvira u zakonodavstvu EU‑a.

ESB ne uključuje pitanja povezana s klimatskim promjenama u svoj rad samo u monetarnoj politici, nego i na drugim područjima, među ostalim na području nadzora banaka, financijske stabilnosti, ekonomske analize, statičkih podataka i korporativne održivosti. Gornjim mjerama želimo dati konkretan doprinos na tri načina: 1) upravljanjem financijskim rizicima povezanima s klimatskim promjenama, smanjenjem tih rizika i procjenom njihova utjecaja na gospodarstvo, 2) promicanjem održivog financiranja kako bi se podupro uredan prijelaz na niskougljično gospodarstvo te 3) dijeljenjem stručnog znanja u poticanju šire promjene ekonomskog ponašanja.

Pregled kontinuiranih aktivnosti može se pronaći u ESB‑ovu klimatskom planu (vidi prilog).

Predstavnici medija mogu se s upitima obratiti Danielu Weberu, tel.: +49 172 8344 539.

KONTAKT

Europska središnja banka

glavna uprava Odnosi s javnošću

Reprodukcija se dopušta uz navođenje izvora.

Kontaktni podatci za medije