Godišnji financijski izvještaji ESB-a za 2013. godinu

• Neto dobit za 2013. u visini 1.440 milijuna EUR (2012.: 995 milijuna EUR), nakon prijenosa na rezervacije za rizike u visini 0,4 milijuna EUR (2012.: 1.166 milijuna EUR)
• Ukupno 1.430 milijuna EUR (2012.: 998 milijuna EUR) raspoređeno nacionalnim središnjim bankama
• 962 milijuna EUR (2012.: 1.108 milijuna EUR) neto kamatnog prihoda od vrijednosnih papira kupljenih u okviru Programa za tržišta vrijednosnih papira
• 406 milijuna EUR (2012.: 633 milijuna EUR) kamatnog prihoda od udjela ESB-a u ukupnim euronovčanicama u optjecaju
• Ukupna bilančna svota ESB-a iznosila je 174 milijarde EUR (2012.: 207 milijarda EUR)

Upravno vijeće Europske središnje banke (ESB) jučer je odobrilo revidirane godišnje financijske izvještaje ESB-a za godinu koja je završila 31. prosinca 2013.

Mario Draghi, predsjednik ESB-a, izjavio je da „financijski rezultat za 2013. odražava karakter monetarne politike, kao i našu predanost učinkovitoj upotrebi resursa i razborito financijsko upravljanje u doba kada su ESB-u povjerene sve veće odgovornosti i zadaće“.

Upravno vijeće odlučilo je s danom 31. prosinca 2013. prenijeti iznos u visini 0,4 milijuna EUR (2012.: 1.166 milijuna EUR) na rezervacije za rizike, što je rezervacije s tim danom povećalo na gornju granicu od 7.530 milijuna EUR. Svrha je rezervacija za rizike pokriće tečajnog, kamatnog i kreditnog rizika te rizika cijena zlata, koji se neprestano prate. Visina tih rezervacija i trajna potreba za njima razmatraju se svake godine. Prijenosom na rezervacije za rizike neto dobit ESB-a za 2013. iznosila je 1.440 milijuna EUR (2012.: 995 milijuna EUR).

Upravno je vijeće odlučilo izvršiti privremeno raspoređivanje dobiti u iznosu 1.370 milijuna EUR nacionalnim središnjim bankama (NSB) europodručja na dan 31. siječnja 2014. Na jučerašnjoj je sjednici Upravno vijeće odlučilo zadržati iznos u visini 10 milijuna EUR, koji proizlazi iz usklađenja dobiti iz prethodnih godina, a ostatak dobiti u iznosu 61 milijun EUR rasporediti nacionalnim središnjim bankama europodručja 21. veljače 2014. ^[1]

Redovni prihodi ESB-a potječe uglavnom iz zarade od ulaganja portfelja njegovih deviznih pričuva te portfelja vlastitih sredstava, od kamatnog prihoda na udio u ukupnim euronovčanicama u optjecaju u visini 8% te od neto kamatnog prihoda od vrijednosnih papira kupljenih u svrhe monetarne politike u okviru Programa za tržišta vrijednosnih papira i dvaju programa otkupa pokrivenih obveznica.

Neto kamatni prihod za 2013. iznosio je ukupno 2.005 milijuna eura (2012.: 2.289 milijuna EUR). U njega je bio uključen kamatni prihod u visini 406 milijuna EUR od udjela ESB-a u ukupnim euronovčanicama u optjecaju (2012.: 633 milijuna EUR) te neto kamatni prihod u iznosu 962 milijuna EUR (2012.: 1.108 milijuna EUR) koji proizlazi iz vrijednosnih papira kupljenih u okviru Programa za tržišta vrijednosnih papira, od čega je 437 milijuna EUR (2012.: 555 milijuna EUR) proizašlo od ECB-ova vlasništva nad grčkim državnim obveznicima u okviru tog Programa. Tu je bio uključen i neto kamatni prihod u iznosu 204 milijuna EUR (2012.: 209 milijuna EUR) koji proizlazi od vrijednosnih papira kupljenih u okviru dvaju programa otkupa pokrivenih obveznica. ESB je nacionalnim središnjim bankama isplatio naknadu u visini 192 milijuna EUR (2012.: 307 milijuna EUR) za njihova potraživanja s obzirom na inozemne pričuve koje su prenijele ESB-u, dok je kamatni prihod od deviznih pričuva iznosio 187 milijuna EUR (2012.: 229 milijuna EUR).

Realizirani dobici od financijskih operacija iznosili su 52 milijuna EUR (2012.: 319 milijuna EUR). Do ukupnog smanjenja realiziranih dobitaka od financijskih operacija u 2013. došlo je uglavnom zbog nižih realiziranih dobitaka od razlika u cijeni ostvarenih od portfelja američkog dolara.

U 2013. su umanjenja su iznosila 115 milijuna EUR (2012: 4 milijuna EUR). Značajno viša umanjenja u 2013. uglavnom su posljedica ukupnog smanjenja tržišnih vrijednosti vrijednosnih papira koji se drže u ESB-ovu portfelju američkog dolara.

Administrativni troškovi ESB-a sastoje se od troškova osoblja i svih ostalih administrativnih troškova. Troškovi osoblja povećali su se na 241 milijun EUR u 2013. (2012.: 222 milijuna) zbog većeg broja zaposlenih i viših iznosa priznatih u vezi s mirovinskim planovima ESB-a.

Ostali administrativni troškovi, koji obuhvaćaju najam poslovnih prostora, honorare stručnjaka te drugu dobavljenu robu i usluge, iznosili su 287 milijuna EUR u 2013. (2012.: 242 milijuna EUR), a u njih su bili uključeni i troškovi amortizacije na dugotrajnu imovinu u iznosu 19 milijuna EUR. Velika većina troškova nastalih u vezi s izgradnjom nove zgrade ECB-a isključena je iz ove stavke i taj je iznos kapitaliziran u bilanci stanja pod naslovom „Materijalna i nematerijalna dugotrajna imovina“. Unutar tog naslova, stavka „Imovina u izgradnji ili razvoju“ u 2013. se povećala za 318 milijuna EUR na 847 milijuna EUR, i to gotovo u potpunosti zbog troškova izgradnje, dok su troškovi gradilišta u iznosu 76 milijuna EUR uključeni u stavku „Zemljišta i zgrade“.

Ukupna bilančna svota ESB-a 2013. godine iznosila je 174 milijarde EUR. Smanjenje za 33 milijarde EUR s 207 milijarda EUR 2012. godine u skladu je sa smanjenjem konsolidirane bilančne svote Eurosustava.

U konsolidiranu bilančnu svotu Eurosustava uključeni su vrijednosni papiri koje su ESB i nacionalne središnje banke kupile u okviru Programa za tržišta vrijednosnih papira, a koji je okončan 6. rujna 2012. Istoga je dana ESB najavio tehnička obilježja Izravnih monetarnih transakcija, uključujući i politiku transparentnosti. U skladu s politikom transparentnosti, u donjoj je tablici prikazano vlasništvo Eurosustava iz Programa za tržišta vrijednosnih papira (SMP) po državama na dan 31. prosinca 2013.

Vlasništvo Eurosustava iz SMP-a na dan 31.12.2013.

[ 1]Vlasništvo iz SMP-a klasificira se kao imovina koja se drži do dospijeća, stoga se i vrednuje po amortiziranoj nabavnoj cijeni.

Godišnji financijski izvještaji ESB-a, zajedno s izvješćem Uprave i konsolidiranom bilancom stanja Eurosustava za godinu koja je završila 31. prosinca 2013. bit će uključeni u Godišnje izvješće ESB-a, koje će biti objavljeno u travnju 2014.

Predstavnici medija mogu se s upitima obratiti Nielsu Bünemannu na telefonski broj +49 69 1344 6594

Bilješke za urednike

1. Računovodstvene politike ESB-a: Zajedničke računovodstvene politike koje je Upravno vijeće utvrdilo za Eurosustav, u skladu s člankom 26.4 Statuta Europskoga sustava središnjih banaka (Sustav ESSB-a) primjenjuju se i na ESB, a objavljene su u Službenom listu Europske unije. ^[2] Premda se općenito temelje na međunarodno prihvaćenoj računovodstvenoj praksi, te su politike oblikovane imajući posebno u vidu jedinstvene okolnosti središnjih banaka Eurosustava. Uključuju tržišno vrednovanje utrživih vrijednosnih papira, osim onih klasificiranih kao vrijednosni papiri koji se drže do dospijeća, zlata i ostale bilančne i izvanbilančne imovine i obveza nominiranih u stranoj valuti. Utrživi vrijednosni papiri klasificirani kao oni koji se drže do dospijeća vrednuju se po nabavnoj cijeni i podliježu umanjenju vrijednosti. Posebna pozornost posvećena je pitanju razboritosti, i to zbog velikih deviznih izloženosti većine središnjih banaka Eurosustava. Taj razboriti pristup primjenjuje se osobito na različito postupanje s nerealiziranim dobicima i nerealiziranim gubicima za potrebe priznavanja prihoda, kao i na zabranu netiranja nerealiziranih gubitaka od jedne nerealiziranim dobicima od druge imovine. Nerealizirani dobici prenose se izravno na račune revalorizacije. S nerealiziranim gubicima koji premašuju salda na povezanim revalorizacijskim računima postupa se kao s troškovima na kraju godine. Gubici od umanjenja vrijednosti u cijelosti ulaze u račun dobiti i gubitka. Sve središnje banke europodručja dužne su pridržavati se tih politika za potrebe izvještavanja o svojim operacijama u okviru Eurosustava koje se uključuju u tjedne konsolidirane financijske izvještaje Eurosustava. Štoviše, u pripremi vlastitih godišnjih financijskih izvještaja one dobrovoljno primjenjuju uglavnom iste politike kao i ESB.
2. ESB je 2013. promijenio svoju računovodstvenu politiku u pogledu mirovina. Zahtjevi iz Međunarodnog računovodstvenog standarda (MRS) 19, koji čini osnovu ESB-ove računovodstvene politike u pogledu mirovina, revidirani su 2011. godine, a primjenjuju se na razdoblja od godinu dana koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2013. U revidiranom MRS-u 19 ukinuta je mogućnost primjene pristupa tzv. „koridora od 10%“ za priznavanje aktuarskih rezultata u financijskim izvještajima. Posljedično tome, ESB je promijenio svoju politiku objavljenu u bilješkama o računovodstvenim politikama te je u Godišnjim financijskim izvještajima za 2013. godinu ponovno iskazao usporedive iznose za 2012..
3. Naknada deviznih pričuva prenesenih na ESB: Prenošenjem deviznih pričuva na ESB prilikom pridruživanja Eurosustavu svaka nacionalna središnja banka stječe pravo na naknadu potraživanja od ESB-a koje odgovara iznosu koji prenese. Upravno je vijeće odlučilo da ta potraživanja budu nominirana u eurima i da se podmiruju svakodnevno prema posljednjoj dostupnoj graničnoj kamatnoj stopi koju Eurosustav koristi na aukcijama za glavne operacije refinanciranja, usklađenoj tako da uzima u obzir nultu stopu prinosa na komponentu zlata.
4. Raspoređivanje prihoda ESB-a od novčanica u optjecaju i neto prihoda ESB-a koji proizlaze iz vrijednosnih papira kupljenih u okviru Programa za tržišta vrijednosnih papira: Upravno vijeće odlučilo je da ovi prihodi dospijevaju na plaćanje nacionalnim središnjim bankama europodručja u onoj financijskoj godini u kojoj su nastali. Ako Upravno vijeće ne odluči drukčije, ESB te prihode raspoređuje na posljednji radni dan u siječnju sljedeće godine. ^[3] Oni se raspoređuju u cijelosti, osim ako Upravno vijeće, na temelju obrazložene procjene, ne očekuje da će neto dobit ESB-a za tekuću godinu biti manja od njezina prihoda od euronovčanica u optjecaju i neto prihoda koji proizlaze iz vrijednosnih papira kupljenih u okviru Programa za tržišta vrijednosnih papira te ako Upravno vijeće prije kraja financijske godine ne odluči dio tog prihoda ili cjelokupni prihod prenijeti na rezervacije za valutni, kamatni, kreditni rizik te rizik cijene zlata.
5. Raspoređivanje dobiti/raspodjela gubitaka: Na temelju članka 33. Statuta ESSB-a, do 20% neto dobiti za bilo koju godinu može se prenijeti u fond opće pričuve, najviše do iznosa jednakog 100% kapitala ESB-a. Preostala neto dobit raspoređuje se nacionalnim središnjim bankama europodručja razmjerno njihovim uplaćenim udjelima. U slučaju da ESB ostvari gubitak, manjak se može nadoknaditi iz fonda opće pričuve ESB-a i, ako je potrebno, nakon odluke Upravnog vijeća, iz monetarnog prihoda za dotičnu financijsku godinu, razmjerno visini i najviše do iznosa raspodijeljenih nacionalnim središnjim bankama u skladu s člankom 32.5 Statuta ESSB-a.