8. srpnja 2022.
ESB poduzima korake kako bi smanjio ugljični otisak svojeg portfelja i potaknuo banke da bolje upravljaju klimatskim i okolišnim rizicima. U okviru svojih ovlasti uključujemo pitanja povezana s klimatskim promjenama u svoju monetarnu politiku i nadzor banaka.
Klimatske promjene važne su za središnje banke. Egzistencijalna su prijetnja našoj civilizaciji, ali i izvor velikih rizika za gospodarstvo. Poplave, oluje i šumski požari sve su učestaliji. Ekstremni vremenski uvjeti oštećuju infrastrukturu, uništavaju usjeve i povećavaju cijene hrane.
Radi održavanja uvjeta za život na Zemlji Europska unija odlučila je postići klimatsku neutralnost do 2050. Za tranziciju će biti potrebna golema ulaganja i inovacije. Osim toga, ona će utjecati na inflaciju. Dio kapitala postat će neupotrebljiv i nastat će financijski rizici.
ESB stoga ne može zanemariti klimatske promjene. One izravno utječu na stabilnost cijena i zato su važne za našu glavnu zadaću. Izazivaju financijske rizike, što je važno za ESB‑ovo upravljanje rizicima u vlastitim operacijama, ali i za nadzor banaka. Klimatske promjene prioritet su zakonodavaca EU‑a i ESB će, ne dovodeći u pitanje cilj stabilnosti cijena, uzimati u obzir klimatske promjene u skladu sa svojom zadaćom podržavanja opće ekonomske politike u EU‑u.
Na taj način može, u okviru svojih ovlasti, djelovati kao katalizator ozelenjivanja financijskog sustava. Može poduprijeti razvoj zelenih tržišta kapitala, koja su potrebna za financiranje prijelaza na niskougljično gospodarstvo. Nadalje, može se pobrinuti za to da banke pravilno uzimaju u obzir rizike povezane s klimatskim promjenama u svojim odlukama o kreditiranju.
Grafikon 1.
Globalne i europske temperature
(razlike u Celzijevim stupnjevima u usporedbi s predindustrijskim razinama)
Izvor: Godišnje globalne temperaturne anomalije (kopno i oceani) – HadCRUT (Celzijevi stupnjevi), skupovi podataka centra Met Office Hadley Centre
Napomene: Temperaturne anomalije prikazane su u usporedbi s predindustrijskim razdobljem od 1850. do 1899. Najnoviji podatci su za 2020.
Put od tržišne prema ugljičnoj neutralnosti
ESB je ovog tjedna predstavio prvi korak koji će poduzeti kako bi pitanja povezana s klimatskim promjenama uvrstio u svoju monetarnu politiku. Jedna važna mjera odnosi se na naše kupnje vrijednosnih papira privatnog sektora. U upravljanju svojim portfeljem korporativnih obveznica ESB se dosad vodio načelom tržišne neutralnosti, zbog čega je taj portfelj u skladu s postojećim skupom obveznica. No takve obveznice prije svega izdaju poduzeća iz sektora s velikim emisijama ugljika, zbog čega su obveznice iz tog sektora najzastupljenije u našem portfelju, što je dovelo do akumulacije klimatskih rizika u našoj bilanci. Kako bismo smanjili te rizike, u reinvestiranju dospjelih korporativnih obveznica – u iznosu od oko 30 mlrd. EUR godišnje – sve više ćemo davati prednost vrijednosnim papirima koje su izdala poduzeća s boljim rezultatima na području klime. Time ćemo postupno prilagođavati naša držanja korporativnih obveznica u skladu s Pariškim sporazumom i ciljevima EU‑a o klimatskoj neutralnosti.
Osim toga, ograničit ćemo udio vrijednosnih papira koje su izdala poduzeća s velikim emisijama ugljika a koje banke mogu založiti kao kolateral kada pozajmljuju od nas. Ubuduće ćemo ograničiti kolateral na poduzeća i dužnike koji su usklađeni s EU‑ovim standardima izvješćivanja o održivosti.
Te će mjere imati dva učinka: prvo, smanjenje naših financijskih rizika povezanih s klimatskim promjenama; i drugo, poticanje izdavatelja obveznica da poboljšaju objavljivanje informacija i smanje emisije ugljika. To će naposljetku pridonijeti usmjeravanju kapitala prema poticanju zelene tranzicije.
Testiranje otpornosti banaka na klimatski stres
Klimatske promjene imaju važnu ulogu i u našim nadzornim aktivnostima. Posljednjih nekoliko godina mnogo pomnije pratimo utjecaj klimatskih promjena na banke koje nadziremo. Otkako smo u 2020. utvrdili svoja nadzorna očekivanja, potičemo banke da poboljšaju način upravljanja klimatskim i okolišnim rizicima te objavljivanja informacija o njima.
Banke ostvaruju polovicu prihoda poslujući s poduzećima s velikim emisijama stakleničkih plinova. To je možda profitabilno danas, ali neće biti sutra.
U sklopu tih nastojanja prvi smo put proveli testiranje otpornosti na klimatski stres »odozdo prema gore«. Rezultati su pokazali da tri od pet banaka i dalje nemaju okvir za testiranje otpornosti na klimatski stres. Samo jedna od pet banaka pri odobravanju kredita uzima u obzir klimatske rizike. Većina banaka u velikoj se mjeri oslanja na zamjenske varijable u procjeni količine emisija svojih klijenata a polovica prihoda banaka, ukupno gledajući, trenutačno potječe od poduzeća s velikim emisijama stakleničkih plinova. To je možda profitabilno danas, ali neće biti sutra. Stoga ćemo neprestano podsjećati banke na to da moraju odlučno otklanjati nedostatke te se pripremiti za pravodoban prijelaz na ugljično neutralno gospodarstvo u bliskoj suradnji s klijentima.
Ozelenjivanje financijskog sustava
Svi sudionici financijskih tržišta morat će se pripremiti za zelenu tranziciju i odgovarati na rizike koji proizađu iz nje. Naše testiranje otpornosti na klimatski stres još je jednom pokazalo da banke moraju odvažno i žurno djelovati kako bi bolje upravljale rizicima povezanima s klimatskim promjenama. Svojim mjerama monetarne politike nećemo samo smanjiti svoju izloženost tim rizicima nego i potaknuti poduzeća i banke da budu transparentniji u vezi s vlastitim emisijama ugljika te da ih naposljetku i smanje.
Zahvaljujući tim naporima naš će financijski sustav biti otporniji na klimatske i okolišne krize te spremniji za zelenu tranziciju. Mnogo toga još treba učiniti. Ovo je tek početak duga putovanja. Premda svojim djelovanjem ne možemo zamijeniti ambiciozne i odlučne mjere vlada i parlamenata, dužni smo u sklopu svojih ovlasti dati svoj doprinos te ćemo to i učiniti.
Ovaj je članak objavljen kao kolumna u različitim novinama i na mrežnim stranicama širom Europe.